Koleginice i kolege,
Bolnička psihijatrija u Srbiji ove, 2011. godine obeležava 150-godišnjicu i najstarija je u regionu. Prvi kongres bolničke psihijatrije Srbije organizujemo na istorijskom iskustvu od jednog i po veka razvoja i shvatanja psihijatrije - nauke o duševnim bolestima.
Srpska bolnička psihijatrija administrativno počinje u Beogradu 3. marta 1861. godine kada je knjaz Mihajlo Obrenović doneo zakon "ustroenie doma za s´uma sišavše". Zakon je verifikovala Skupština (Državni Sovjet br. 415) a imao je 37 članova (paragrafa). U devetom paragrafu je stajalo: "U ovo će se zavedenie primati i u njemu čuvati i lečiti samo s´uma sišavša lica svake struke, zgranuta (paralitie) i od padajuće bolesti (epileptie) stradajuća kako muška tako i ženska, i to kako odrasli tako i deca".
Tek 1865. godine Wilhelm Griesinger sa Medicinskog fakulteta u Berlinu biva biran za redovnog profesora neurologije i psihijatrije (psihijatrije prvi put u Evropi), te psihijatrija tako postaje poseban klinički predmet u dodiplomskom studiranju medicine.
U Srbiji je prvi zakon o sanitetu donet 30. marta 1881. godine, i u njemu je posebno regulisano postupanje sa duševnim bolesnicima, kao i način njihovog lečenja. Ustanova "dom za s´uma sišavše" preimenovan je u bolnicu za duševne bolesti. Današnja specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" u Beogradu institucionalno i topografski sledi te prve psihijatrijske bolnice u Srbiji.
Psihijatrija na početku XXI veka je definitivno oblast naučne medicine ravnopravna s drugim specijalističkim granama medicine. Istina je da neka rešenja i stavovi u bolničkom tretmanu duševnih bolesnika nisu bitno izmenjeni u odnosu na evropsku tradiciju iz XIX veka.
Organizujući ovaj naučno-stručni skup, tematski se opredeljujemo i usmeravamo na rasprave o urgentnoj psihijatriji danas, prisilnoj hospitalizaciji duševnih bolesnika radi lečenja primenom legalne državne represije. Državne zajednice i danas obavezuju lekare psihijatre da svoje lekarsko znanje stave u funkciju preduzimanja različitih radnji prema duševno obolelima jer su njihova ponašanja drugačija od poželjnih.
Ovako koncipiran Kongres bolničke psihijatrije izgleda preambiciozan, ali vaše učešće, vaša iskustva i saopštavanjem istraživačkih saznanja doprineće psihijatriji i kvalitetu života psihijatrijskih bolesnika.
Vidimo se u Beogradu!
| Prof. dr Milutin Nenadović |
Prof. dr Slavica Djukić Dejanović |
|